Sa jedne od sjednica Skupštine Crne Gore
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dostaviće početkom naredne sedmice svim političkim partijama u Skupštini set preporuka za unapređenje Zakona o
sprečavanju korupcije u dijelu odredbi koje se odnose na imovinu javnih funkcionera. Prije svega, ASP preporučuje da javni funkcioneri budu obavezni da prijave pravo svojine na nepokretnim i pokretnim stvarima privrednog društva, ustanove ili drugog pravnog lica, čiji su vlasnici, odnosno
osnivači članovi njihovog domaćinstva (supruga, djeca).
Sada ova obaveza postoji samo za privredno društvo čiji je vlasnik, odnosno osnivač javni funkcioner. Takođe se predlaže da javni funkcioner bude dužan da prijavi akcije i udjele u pravnom licu i drugim hartijama od vrijednosti i za sebe, i za članove domaćinstva, ne samo u zemlji već i u inostranstvu, kao i da prijavljuje pravo svojine na vrijednim pokretnim stvarima (za koje postoji obaveza registracije), a koje ima i u inostranstvu.
U obrazloženju preporuka ASP-a za zakonske izmjene, a u koje je „Dan“ imao uvid, navodi se da postojeća rješenja nijesu kvalitetna, jer praktično daju prostor javnim funkcionerima da preko članova svojih porodica sakriju i milionski vrijednu imovinu.
– Stoga se postavlja pitanje šta je svrha kontrole imovine funkcionera, ukoliko zakon daje mogućnost da se, primjera radi, ne prijave nepokretne i pokretne stvari firme, koja je u vlasništvu člana domaćinstva javnog funkcionera. Prednje posebno imajući u vidu činjenicu da je u Crnoj Gori punih
trideset godina na vlasti bila ista partija, odnosno veliki broj istih lica su bili nosioci javnih ovlašćenja, te je postojao ogroman prostor za neosnovana bogaćenja – navode u ASP-u.
Ova NVO predlaže da se propiše obaveza javnih funkcionera da daju saglasnost Agenciji za sprečavanje korupcije za pristup bankarskim i finansijskim računima, i to ne samo za sebe već i za članove domaćinstva. Postojeće zakonsko rješenje je fakultativnog karaktera za javne funkcionere, a u ASP-u
smatraju da bi propisivanje obaveznosti davanja uvida u račune isključilo mogućnost da oni na računima sakrivaju vrijedne iznose, koje ne
prijavljuju. Takođe se predlaže da se pristup omogući i za članove domaćinstva kako bi se izbjeglo skrivanje neprijavljenog novca i na taj
način. Jedna od zakonskih izmjena, koju ASP predlaže, odnosi se i na propisivanje obaveze za javne funkcionere da Agenciji dostavljaju svu relevantnu dokumentaciju na osnovu koje su stekli pravo svojine nad nepokretnim i pokretnim stvarima vrijednosti veće od 5.000 eura, hartijama od vrijednosti i udjelima, a za period u kojem su obavljali javnu funkciju.
– Pitanje je političke volje, pogotovo nove vlasti, da se osnaži zakonski okvir koji treba da što više smanji prostor za neosnovana bogaćenja javnih funkcionera. Opšte je poznato da su u proteklom trodecenijskom periodu mnogi, koji su obavljali javne funkcije, završili sa milionskim bogatstvom, koje nikada nije provjereno. Takođe, treba provjeravati imovinu funkcionera i ove i svih narednih vlasti – ukazuju iz ASP-a.
Bez povlašćenih kredita
ASP je predložila da se zakonska odredba o zabrani primanja poklona dopuni na način da javni funkcioneri, u vezi sa vršenjem javne funkcije, ne
smiju primiti kredite pod povoljnim uslovima ili besplatno. Kako se objašnjava u komentarima, koje je izradila pravna savjetnica ASP-a Ines Mrdović,
taj izvor beneficije takođe može predstavljati prostor za nedozvoljene uticaje i korupciju.
Ines Mrdović
Pored ostaloga, ASP predlaže i da javni funkcioner mora od Agencije tražiti saglasnost prilikom zaključivanja ugovora o sponzorstvima i ugovora o donacijama u ime organa vlasti radi utvrđenja da
li ti ugovori mogu uticati na zakonitost, objektivnost i nepristrasnost rada organa vlasti. Preporuke je ova nevladina organizacija uradila kao partner na projektu “Data novinarstvo u funkciji vladavine prava”, koji finansira američka ambasada u Podgorici. Radi se o projektu koji ASP radi sa Mrežom za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA. Izrađene preporuke predstavljaju isključive stavove ASP-a.
