SVJEDOK SARADNIK: Nove opstrukcije državnog tužilaštva u istrazi ubistva Duška Jovanovića

Državno tužilaštvo duže od pet mjeseci ne odlučuje da li će Ljubu Bigoviću iz Bara, biti dodeljen status svjedoka saradnika u istrazi ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića.

Bigović se nalazi u zatvoru u Spužu, gdje izdržava kaznu od 30 godina zatvora, zbog ubistva nekadašnjeg policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića – 30. avgusta 2005. godine. Bigović je vjenčani kum Damira Mandića, jedinog osuđenog za ubistvo Jovanovića. Porodično je vezan i za Mušu Osmanagića, koji je pominjan u istrazi ubistva nekadašnjeg glavnog urednika “Dana”. Osmanagić je ubijen snajperom u septembru 2014. godine u Baru.

Prema podacima do kojih je došla Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, Bigovića je prije nekoliko mjeseci saslušao lično potpredsjednik aktuelne Vlade i koordinator crnogorskih službi bezbjednosti Dritan Abazović. Nakon toga, Abazović je o tom razgovoru obavijestio Više državno tužilaštvo (VDT) – nadležno za istragu, konkretno čelnicu tog tužilaštva Lepu Medenicu.

Bigović je precizno opisao detalje pripreme i izvršenja ubistva Jovanovića, a pomenuo je i konkretna imena. On je istakao da mu je život ozbiljno ugrožen i zatražio jake garancije za svoju i bezbjednost svoje porodice. Svi ovi podaci dostupni su tužilaštvu, o čemu mjesecima nije donijeta odluka. Tragom tih informacija, novinari mreže LUPA kontaktirali su Lepu Medenicu, koja je odgovornost prebacila na druge.

“Više državno tužilaštvo u Podgorici nije nadležno za postupanje u predmetima za organizovani kriminal i korupciju, a samim tim nema mogućnost za davanje statusa svjedoka saradnika u predmetima organizovanog kriminala i korupcije bilo kojem licu, jer je to isključivo nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva”, odgovorila je Lepa Medenica. Abazović, sa druge strane, nije želio da komentariše slučaj.

Pri tome, ostalo je nejasno da li je neko od tužilaca tražio da Bigovićevo obezbjeđenje bude pojačano u zatvoru u Spužu, s obzirom da mu je život ugrožen. Specijalno državno tužilaštvo vodi kontroverzni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Prema podacima iz bezbednosnih krugova, Katnić je najnepoželjnija osoba za rad na tako ozbiljnom slučaju, zbog njegovih prethodnih profesionalnih aktivnosti.

Neadekvatno postupanje, sada bivših čelnika tužilaštva, već je jednom uticalo da se ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista “Dan” u potpunosti ne rasvijetli. Bivši načelnik Centra bezbjednosti (CB) Podgorica Milan Vujanović pred kamerama je detaljno opisao kako je nekadašnja vrhovna državna tužiteljka Vesna Medenica izvršila opstrukciju istrage. Ni Vujanović a ni Vesna Medenica više od mjesec i po nisu saslušani u Vrhovnom državnom tužilaštvu povodom navoda otkrivenih u istraživačkom tekstu i dokumentarnom filmu “Tajne zločina – Ubistvo Duška Jovanovića”, koji je objavljen krajem avgusta ove godine. To je novi jasan pokazatelj da VDT i Lepa Medenica ne žele da se odgovorni za propuste u istrazi procesuiraju, ali ni da se istraga nastavi u pravcu otkrivanja svih činjenica.

LUPA danima ne može da dobije odgovor od VDT da li uopšte i planiraju da saslušaju bivšu čelnicu tog državnog organa i nekadašnjeg šefa policije. Sa druge strane, novinari istraživači došli su do podataka koji ukazuju da su prihodi porodice Vesne Medenice značajno uvećani nedugo nakon što je tužilaštvo, na čijem je čelu bila, istragu ubistva Jovanovića odvelo u smjeru koji nije vodio do rasvjetljavanja i procesuiranja svih aktera tog zločina.

Duško Jovanović ubijen je oko ponoći 27. maja 2004. godine ispred redakcije “Dana” u Podgorici. Nekoliko dana kasnije, tačnije 5. juna 2004. godine, službenici CB Podgorica sačinili su službenu zabilješku o saslušanju danas jedinog osuđenog zbog tog zločina Damira Mandića.  U njoj je evidentirano da je Mandić detaljno opisao i ulogu u tom zločinu Beranca Vuka Vulevića, koji nikada nije procesuiran. Vulević se godinama povezivao sa nakadašnjom Službom državne bezbjednosti (SDB) a danas Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB). Kasnije je policija istragom došla i do imena sada pokojnog Muše Osmanagića, koji je takođe povezivan sa ubistvom.

“Imamo privedeno lice koje sumnjičimo za učešće u djelu. Ono je privedeno negdje oko ponoći. Po zakonu imali smo mogućnost da uzmemo kvalitetnu izjavu, koja bi bila dokaz u krivičnom postupku, a uslov za to je da tu izjavu uzima državni tužilac, službeno lice iz policije, advokat osumnjičenog i osumnjičeni. To se nije desilo iz razloga što su nadležni tužioci došli da to rade 13 sati poslije poziva, odnosno lišenja slobode”, rekao je Vujanović pred kamerama istraživačkog portala LUPA. Istakao je da su prvo imali sastanak sa tadašnjom vrhovnom državnom tužiteljkom, koja je kasnije postala predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore.

“Prvo smo imali sastanak sa Vesnom Medenicom, vrhovnom državnom tužiteljkom i njenim saradnicima u kancelariji Mića Orlandića (bivši pomoćnik ministra MUP-a) i sve smo prezentirali što imamo, do u najsitnije detalje. Ja sam ih sve informisao i naravno tražio sam tada od nje, znajući koji nas posao čeka, da nadležni tužilac bude neko ko je malo iskusniji, jači u komunikaciji sa policijom i koji može bolje da razumije koji sve tu problem mogu da budu i koje su to kriminalne grupe, protiv kojih treba sve to da radimo itd. Nisam naravno to dobio… Isključivi krivac za loše rezultate u istrazi ima vrhovni državni tužilac”, kazao je Vujanović.

LUPA je došla do podatka da je Medenica u istom mjesecu kad je sačinjena službena zabilješka izabrana za predsjednicu Tužilačkog savjeta i tu funkciju počela je da obavlja od 29. juna 2004. godine. Ona je do tada kao vrhovni državni tužilac primala platu od 460 eura, da bi za mjesto čelnice Tužilačkog savjeta počela da dobija još 100 eura mjesečno. U svom izvještaju podnesenom 2005, za prethodnu godinu, Medenica je evidentirala da je njen sada pokojni suprug Milorad Medenica imao platu od 400 eura. Njena djeca – sin Miloš i kćerka Marija Medenica nisu imali nikakvih prihoda. U prvom narednom imovinskom kartonu nekadašnje čelnice tužilaštva vide se velike promjene.

Odjednom plata Milorada Medenice se povećala sa 400 eura na 1.200 eura, odnosno 200 odsto. On je pomoću kredita od 25.000 eura kupio džip “Grand Cheroke”. Vesna Medenica je prijavila da je u junu 2005. godine dobila kredit od 20.000 eura i evidentirala je kupovinu automobila “Alfa Romeo 156”, tada starog sedam godina. Tokom 2007. godine, dok je još bila vrhovni državni tužilac, nekadašnjoj Komisiji za sprječavanje sukoba interesa prijavila je čak tri promjene imovnog stanja. U prvom imovinskom kartonu te godine plata joj se uvećala sa 480 eura na 991,5 eura, dok je njen 20-godišnji sin, koji u to vrijeme nije radio nigdje, uspio da kupi plac od ukupno 160 kvadrata u Krašićima, kod Tivta.

Druga promjena imovnog stanja upisana je tokom 2007. godine, kada je Medenica prijavila da je na ime njenog sina kupljen novi luksuzni automobil “Audi Q7”, koji je tada u Evropi koštao od 50 do 75 hiljada eura – u zavisnosti od nivoa luksuza.

“Kod autocentra “Rokšped”, kupljeno porodično vozilo “Audi Q7”, i isto plaćeno kreditnim sredstvima po Ugovoru o namjenskom kreditu kod Prve banke Crne Gore, od 15. juna 2007. godine i sredstvima od prodaje već postojećih porodičnih vozila, koja su prijavljena u godišnjoj prijavi o prihodima i imovini i to, džip marke “Gran Cheroke” i putničkog vozila “Alfa Romeo 156”. Vozilo “Audi Q7 “je kupljeno na ime sina Miloša”, pisalo je u prijavi promjene imovnog stanja, koju je evidentirala 2007. godine tadašnja Komisija za sprječavanje sukoba interesa.

Pojedinačno najveći akcionar Prve banke Crne Gore, koja se prije 2007. godine zvala Nikšićka banka, od 2005. godine je Aco Đukanović, brat današnjeg predsjednika države Mila Đukanovića. I Milo i Aco  Đukanović pominjani su u Izvještaju italijanske Direkcije za antimafiju (DIA), vezanom za šverc cigareta na relaciji Crna Gora – Italija.

Upravo, kao jedan od glavnih motiva za ubistvo Jovanovića navodi se pisanje “Dana” o aferi šverca cigareta između Crne Gore i Italije. Zagrebački nedeljnik ,,Nacional” u proljeće 2001. godine objavio je seriju tekstova o švercu cigareta preko Crne Gore i moćnoj državno-mafijaškoj organizaciji, optužujući Mila Đukanovića i Stanka – Caneta Subotića da su na njenom čelu. Tekstove “Nacionala” o duvanskoj mafiji uporedo je tada prenosio dnevni list ,,Dan”. Afera je izazvala je pravi politički zemljotres u Crnoj Gori dok su Subotić i Đukanović negirali te optužbe.

Talas švercovanh cigareta najviše je preplavio Italiju, čije vlasti su još 1999. godine pokrenule istragu u kojoj su obuhvaćeni crnogorski državljani iz samog političkog i tajkunskog vrha. Osim Djukanovića i Subotića, te crnogorskih biznismena Branslava Brana Mićunovića, Veselina Barovića i Branka Vujoševića na listi okrivljenih našli su se raniji crnogorski diplomata Dušanka Jeknić i bivši ministar Miroslav Ivanišević. U postupku koji je trajao skoro dvije decenije protiv dijela okrivljenih tužilaštvo je odustalo od optužbi dok su ostali odlukom suda oslobađani.

“Saradnik iz prakse” i kumstvo

Povezanost Vesne Medenice sa osobama koje su pominjane u italijanskoj optužnici nije samo bila preko bankarskih kredita, putem kojih je finansirala kupovinu luksuznih automobila. Njena biografija može se pronaći na zvaničnom sajtu Univerziteta Donja Gorica (UDG), koji je u vlasništvu kompanije Univerzitats – u kojoj Milo Đukanović posjeduje 25 odsto vlasništva. Medenica se vodi kao “saradnik iz prakse” tog univerziteta.

Njeno ime je pominjano u medijima i u septembru 2013. godine kada se oženio njen sin Miloš Medenica sa Tijanom Burić, sestričnom većinskog vlasnika Lutrije Crne Gore, Save Grbovića, prijatelja nikšićkog biznismena Branislava Brana Mićunovića. Upravo Tijana Burić je za kumu tada pozvala svoju dugodišnju prijateljicu Andreu Mićunović, ćerku Branislava Mićunovića. U oktobru prošle godine biznismen Zoran Ćoćo Bećirović u sudu je izjavio da je prijatelj sa sada bivšom vrhovnom državnom tužiteljkom i predsjednicom Vrhovnog suda Medenicom i da je lično on sa njom razgovarao o kupovini zemljišta u Kolašinu. O tom zemljištu je istraživala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kada su u septembru 2019. godine objavili da je Medenica, četiri godine od nadležnih organa krila informaciju o tom poslu sa Bećirovićem – bliskim prijateljem predsjednika države, a iz kojeg je prihodovala blizu 139 hiljada eura. U podacima Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Uprave za nekretnine, Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i Uprave prihoda i carina Crne Gore može se vidjeti da porodica Vesne Medenice danas posjeduje milionski vrijednu imovinu.

Autori: Vladimir Otašević i Marko Vešović

Ovo istraživanje je realizovano uz pomoć Fondacije “Pravda za novinare” (JFJ), nevladine organizacije sa sjedištem u Londonu. JFJ finansira novinarske istrage o nasilnim zločinima nad medijskim radnicima i pomaže profesionalnim i građanskim novinarima da umanje rizik.