Zakon o sprječavanju korupcije u Crnoj Gori napravljen je tako da omogući da državnici i javni funkcioneri bez zakonskih posljedica mogu da sakriju i milionski vrijednu imovinu od Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). To je zaključeno u istraživanju koje je sprovela Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA.
Javni funkcioneri su, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije, dužni da u svojim Izvještajima o prihodima i imovini prijave svoju imovinu i prihode, ali i imovinu i prihode bračnog i vanbračnog supružnika, kao i djece ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu.
– Pod prihodima i imovinom se podrazumijevaju i udjeli u privrednim društvima čiji je vlasnik, odnosno osnivač bračni i vanbračni supružnik, kao i djeca ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu. Shodno zakonskom određenju, nije nužno da se prijavi i imovina privrednog društva, ali Agencija za sprječavanje korupcije ima mogućnost provjere te imovine pristupom bazama podataka drugih državnih organa – saopštili su iz Agencije za sprječavanje korupcije.
Do 23. novembra u imovinskim kartonima javnih funkcionera objavljenim na sajtu ASK jasno je pisala stavka – “IV.12 Pokretna imovina za koje je obavezna registracija u vlasništvu pravnog lica kojih je funkcioner/ član domaćinstva vlasnik odnosno osnivač”.
To je nakon 23. novembra promijenjeno, nakon što je novinar mreže LUPA poslao pitanja. U imovinskim kartonima funkcionera stavka „IV.12” izmijenjena i sada glasi: „Pokretna imovina za koje je obavezna registracija u vlasništvu pravnog lica, kojih je funkcioner vlasnik odnosno osnivač”. Dakle, iz stavke je izbrisana riječ „član domaćinstva”.
Na naknadno pitanje novinara da objasne zašto su nakon 23. novembra promijenili stavke iz imovinskih kartona javnih funkcionera, iz ASK su odgovorili: „Nakon prijema ranijih pitanja Agencija je izmijenila formu obrasca Izvještaja o prihodima i imovini koja se objavljuje na sajtu i koja je dostupna javnosti, kako bi bila istovjetna sa formom obrasca koju javni funkcioneri popunjavaju“.
„Do ove razlike u obrascima u tačkama 4.11 i 4.12, došlo je usled tehničke greške koju smo nakon vaših pitanja i otklonili. Dakle, zbog ove tehničke izmjene ne mijenja se opseg podataka koji se unose u Izvjestaj o prihodima i imovini“, piše u odgovoru ASK. Ta „tehnička greška“, kako kažu iz Agencije imala je uticaj da neki funkcioneri prijavljuju a neki ne pokretnu i nepokretnu imovinu, koja je u vlasništvu firme člana porodice javnog funkcionera.
Tako je, na primjer, doskorašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović između ostalog prijavio ASK da privatne zdravstvene ustanove njegove supruge „Dent Es“ i „Zub“, koje su resistrovane u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS), posjeduju dva poslovna prostora od ukupno 57 kvadrata.
Sa druge strane, doskorašnji potpredsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Branimir Gvozdenović, to nije učinio sa pokretnom imovinom koja se nalazila u vlasništvu kompanije „Menta Montenegro”, koja je u vlasništvu njegove supruge Marijane Gvozdenović.
Radi se o luksuznom automobilu, koji je kupljen na lizing 2010. godine, kada je njegova vrijednost procijenjena na 42.786 eura. Ni u jednom imovinskom kartonu Gvozdenovića od 2010. godine ne može se naći ni riječ o tom automobilu, jer “nije bilo nužno” da ga prijavi, odnosno zakon eksplicitno ne navodi obavezu da se pokretna imovina kompanije supruge javnog funkcionera prijavljuje. Gvozdenović je potvrdio za potrebe ovog istraživanja da je kompanija “Menta Montenegro” posjedovala “audi Q5” do kraja prošle godine.
– Kompanija je posjedovala automobil, a ne ja, niti član mog domaćinstva, da bih bio u obavezi da to prijavim u izvještaju o prihodima i imovini, kako nalaže Zakon o sprječavanju korupcije (član 24). Izvještajima sam prijavljivao udio moje supruge u vlasništvu privrednog društva, što je obavezan (i dovoljan) podatak za ovu formu izvještaja koju sam u obavezi da popunim i dostavim ASK-u u svojstvu javnog funkcionera. Na osnovu tog podatka, kao i izvještaja koji privredna društva dostavljaju drugim organima, moguće je ostvariti uvid u (vrijednost) pokretnosti i nepokretnosti privrednih društava. Automobil je prodat krajem prošle godine – odgovorio je Gvozdenović. On nije međutim htio da saopšti koliko je firma njegove supruge prihodovala novca od prodaje luksuznog automobila, ali nije teško zaključiti da se radi o petocifrenom iznosu.
Sa druge strane, činjenica je da Zakon o sprječavanju korupcije ima ozbiljan propust koji omogućava da javni funkcioner sakrije vrijednu imovinu preko kompanije u vlasništvu člana uže porodice, a da pri tom nema eksplicitnu obavezu da mora tu imovinu da prijavi.
Preporuka pravne savjetnice pri nevladinoj organizaciji Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović je da se Zakon o sprječavanju korupcije u tom dijelu mora mijenjati u smislu evidentiranja te obaveze.
„Postojeće zakonsko rješenje je veoma loše, jer daje prostor javnim funkcionerima da, preko članova svojih porodica, sakriju i milionski vrijednu imovinu. Šta je onda svrha kontrole imovine funkcionera, ukoliko zakon daje mogućnost da se ne prijave nepokretne i pokretne stvari firme, koja je u vlasništvu člana domaćinstva? Primjera radi, firma člana domaćinstva funkcionera kupi nekretnine vrijedne dva miliona eura i funkcioner nema obavezu da to prijavi. Pa, zar nije nesporan javni interes da ASK utvrdi da li su nekretnine od dva miliona kupljene iz legalnih izvora? Dakle, ovo je ogroman prostor za potencijalne zloupotrebe i zakon bi morao što prije da se izmijeni i jasno propiše kao obavezu prijavu i ovoga”, rekla je Mrdović.
Automobil prodat krajem 2019. godine
LUPA je došla do podatka da je kompanija “Menta Montenegro” krajem prošle godine automobil “audi Q5” prodala budvanskoj firmi “Sanrior”. Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), kompanija “Sanrior” registrovana je za djelatnost hotela i sličnog smještaja, a u vlasništvu je Vladimira Gnetova i Tatiane Gnetove, koja je ujedno i izvršni direktor te firme. Novinar je kontaktirao izvršnu direktorku Gnetovu i pitao, između ostalog, po kojoj su cijeni kupili automobil, nakon čega je upućen da to provjeri sa knjigovođom Marijanom Ilin, koja je kratko saopštila: “Nisam ovlašćena da bilo kome dajem informacije”.
Prema podacima Poreske uprave, kompanija Marijane Gvozdenović – “Menta Montenegro” imala je krajem prošle godine ukupnu aktivu vrijednu 154.454 eura. Samo godinu ranije ukupna aktiva te firme iznosila je 190.225 eura.
Kompanija je ostvarila i neraspoređenu dobit, koja je na dan 31. decembar 2019. godine iznosila 69.176 eura. Poreska uprava u elektronskoj aplikaciji u dijelu “statistički aneks” ima i stavku “ulaganja u lizing”, međutim iako je automobil u novembru 2010. godine uzet na lizing preko NLB lizinga, to nije evidentirano u tom dijelu finansijskih izvještaja kod Poreske uprave.
Agencija za sprječavanje korupcije bilježi da je Branimiru Gvozdenoviću prestala javna funkcija potpredsjednika parlamenta 23. septembra ove godine. Tokom prošle godine od te funkcije prihodovao je ukupno skoro 24.000 eura. Gvozdenović ima status i predsjednika Skupštine Ženskog rukometnog kluba “Budućnost” od novembra 2013. godine. Vlasnik je stana od 68 kvadrata, koji je stečen nasljedstvom i kuće od 55 m2, stečene ugovorom o poklonu. Posjeduje i nekoliko šuma, livadu, njivu i voćnjak ukupne kvadrature od oko 108.000 kvadrata, u kojima ima potpuno vlasništvo ili vlasnički udio. Sa druge strane, prijavio je da je njegova supruga Marijana tokom prošle godine imala platu od 450 eura i da posjeduje 100 odsto udjela u kompaniji “Menta Montenegro”. Predstavnicima ASK omogućio je pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Autori: Stanko Radulović i Bojana Moškov