Za izgradnju otpornosti na organizovani kriminal u Crnoj Gori, i uopšte na Zapadnom Balkanu, važan prvi korak je bolja i transparentnija Vlada. Ekonomsku i socijalnu situaciju takođe treba poboljšati smanjenjem nezaposlenosti i boljih izgleda za posao. Vrlo je važno dati zajednicama pogođenim kriminalom i korupcijom bolje ekonomske i socijalne mogućnosti, kako bi se izbjegle situacije kada siromaštvo i nedostatak alternativa tjeraju ljude u organizirani kriminal, kazao je Vladimir Otašević direktor i urednik Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA.
Otašević je dao intervju za mjesečnu publikaciju Opservatorije civilnog društva za suzbijanje organizovanog kriminala u Jugoistočnoj Evropi, koja je sastavni dio Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). Istakao je da je takođe vitalno da se državna tijela za sprovođenje zakona u Crnoj Gori, poput policije i tužilaštva, uhvate u koštac sa kotorskim kriminalnim klanovima koji su u krvavom sukobu od 2014. godine.
Neuspjeh u pokretanju krivičnog gonjenja doveo je do ogromnog bogaćenja ove dvije kriminalne grupe i njihovih saradnika. To se nije trebalo dogoditi, takve kriminalne grupe trebalo je zaustaviti na samom početku, ali vlasti očito nisu imale političku volju. Možda nova Vlada može energičnije riješiti problem s novim hrabrim ljudima, političkom voljom i potrebnim resursima. Važno je da nova vlast radi u najboljem interesu građana, rekao je Otašević.
Jedan od bombaških napada organizovanih u ratu kotorskih klanova
– Kako biste opisali medijsku scenu u Crnoj Gori? Koja je uloga javnih i nezavisnih medija i onih koje podržavaju međunarodni donatori?
Medijska scena u Crnoj Gori je polarizovana. Mediji su podijeljeni na one koji podržavaju odlazeću vlast Mila Đukanovića i one koji pokušavaju da svoj posao rade na profesionalan način. Ovi drugi imaju više pratilaca i koriste i finansijsku podršku međunarodne zajednice. Međutim, nezavisne medijske kuće se bore sa niskim prihodima. U zemlji je godinama bio utjecaj vlasti takav da institucije i moćne kompanije, koje su povezane sa državom, nisu željele plasirati svoje reklame u medijima koji su kritični prema onima na vlasti. Novinari su takođe slabo plaćeni što otežava da pristojno zarade za život. Prosječna plata novinara je oko 500 eura mjesečno. Javni emiter u Crnoj Gori decenijama je pod kontrolom političke grupe koja je bila na vlasti više od 30 godina. U stvari, bilo bi prikladnije nazvati ga stranačkim emiterom. Njegov nedostatak objektivnosti primijetile su organizacije koje prate slobodu medija, a to se ističe i u međunarodnim izvještajima. Jasno je da je to daleko od onoga što građani Crne Gore zaslužuju od javnog emitera.
U kojoj mjeri su novinari u Crnoj Gori nezavisni u svom izvještavanju?
Uopšteno govoreći, na novinare u Crnoj Gori, posebno one koji rade za provladine medije, snažan je utjecaj političkog režima. A u nezavisnim medijima ponekad postoji pritisak velikih oglašivača. Nedostatak medijske slobode ovdje je veliki problem, o čemu svjedoče brojni napadi na novinare. U posljednjih 18 godina u Crnoj Gori je zabilježeno više od 70 napada na novinare, uključujući jedno ubistvo.
Koje vrste priča pokriva LUPA?
Objavljujemo uglavnom priče o organiziranom kriminalu i uključenosti politike u kriminalnim krugovima. Naše priče takođe pokrivaju visoku korupciju i zloupotrebu položaja od strane javnih zvaničnika. Takođe se fokusiramo na pitanja vezana za siromaštvo i socijalnu nepravdu u Crnoj Gori. Sve što ima veze sa istraživačkim novinarstvom nas zanima, ali naš glavni fokus je da se osvijetli veza između organizovanog kriminala i političke elite u zemlji. Prošlog ljeta objavili smo članak o tome kako je tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore – čija stranka je decenijama sa većim koalicijonim partnerom vladala zemljom – prodao svoju nepokretnu imovinu u krajnje sumnjivom poslu, sa aspekta koruptivnih radnji i pranja novca. Kao rezultat ove priče, javno tužilaštvo pokrenulo je istragu o imovini predsjednika parlamenta i transakcijama oko prodaje imovine.
Koji su glavni izazovi s kojima se suočava LUPA?
Naša glavna briga je sigurnost, jer pišemo o najmoćnijim i najopasnijim ljudima u zemlji. Pokušavamo ublažiti rizike korištenjem sigurnosnih aplikacija na našim mobilnim telefonima i uređajima. Sumnjamo da smo pod nadzorom crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Ovdje nije neobično privući takvu pažnju – uostalom, u ranijem periodu bilo je slučajeva da su se čak i strane diplomate suočavale s istim tretmanom. Drugi izazov je potreba za održivom finansijskom podrškom.
Stranica sajta GI-TOC
Koji su glavni rizici s kojima se novinari u Crnoj Gori suočavaju kada istražuju pitanja vezana za organizirani kriminal i korupciju?
Prije 16 godina Duško Jovanović, urednik lista Dan, ubijen je u pucnjavi. Incident je do danas zastrašujući podsjetnik novinara na rizike s kojima se suočavaju. Novinarka novina “Vijesti” Olivera Lakić 2018. godine upucana je, ali je srećom preživjela. Ovi i mnogi drugi incidenti koji su se dogodili u Crnoj Gori, poput prijetnje smrću koju sam 2017. godine primio od brata odlazećeg (sada bivšeg) premijera, svakodnevno podsjećaju na stvarne opasnosti s kojima se suočavaju novinari koji istražuju organizirani kriminal i korupciju u Crnoj Gori. Krijumčarenje cigareta i oružja i trgovina drogom neke su od najopasnijih tema koje možete obrađivati kao novinar. Ljudi se boje za svoj život. I rizikujete ne samo svoj život, već i živote ljudi koji su im u blizini. Uzmimo primjer Olivere Lakić. Prije nego što je upucana, dobila je prijetnje da će njena kćerka biti silovana. To se dogodilo nakon što je napisala seriju istražnih članaka o švercu cigareta u Crnoj Gori. Pod ovakvim okolnostima, porodice, razumljivo, često pokušavaju odvratiti novinare istraživače od njihovog rada.
Šta se može učiniti da se situacija promijeni?
Moglo bi doći do velikih promjena s novom Vladom u Crnoj Gori. Crna Gora je jedina država u Evropi koja je imala istu vlast praktično od pada Berlinskog zida – iste ljude na vlasti tri decenije. Što su bliže veze između organiziranog kriminala i ljudi na položajima koji donose odluke u državi, to su jači korijeni organiziranog kriminala i teže je boriti se protiv njega. U zemljama u kojima je demokratija jaka, organizirani kriminal je slabiji. Nakon 30 godina jednopartijske vladavine, snažna demokratija nažalost daleko je od Crne Gore. Nadamo se da će nova Vlada promijeniti situaciju i omogućiti slobodu medija i bolje okruženje za novinare. Takođe se nadamo da će nova vlast preduzeti konkretne korake u borbi protiv visoke korupcije. Očekujemo transparentnost u vezi s poslovima prethodne Vlade i svim novim sporazumima koje nova Vlada zaključi. Transparentnost je važna briga novinara i to je nedostajalo. Na primjer, odlazeća vlast je budžetske troškove smatrala tajnom. To se mora završiti. Štaviše, zaista se nadamo da će ova nova Vlada izmijeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kako bismo mogli imati veći pristup državnim informacijama. Takođe se radujemo reformama pravosudnog sistema. Željeli bismo da se slučaj Duška Jovanovića ponovo otvori, zajedno sa drugim nerešenim slučajevima u kojima je izvršeno nasilje nad novinarima. Na taj bi se način novinari osjećali sigurnijima, a to bi moglo djelovati i kao odvraćajući faktor od budućih zastrašujućih incidenata ove prirode.
Publikacija GI-TOC: