Jovićević – Korać i Medenica

Vesna Medenica je postavila kćerku svoje prijateljice, tužiteljke Vesne Jovićević, Kseniju Jovićević – Korać na mjesto sekretara Vrhovnog suda Crne Gore bez obaveznog javnog konkursa i uprkos tome što nije ispunjavala uslov propisan Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Vrhovnog suda od 27. jula 2018. godine – da ima „5 godina radnog iskustva od čega 3 godine na poslovima rukovođenja“.

Medenica je prekršila i Načelni pravni stav Opšte sjednice Vrhovnog suda ( Si I br.205/18-1 ) od 21.09.2018. godine, koji je ona lično potpisala i koji definiše da zaposlenje bez javno objavljenog konkursa „može prestati u svakom trenutku“.

To se može zaključiti na osnovu dokumentacije koju je prikupio portal Radio televizije Crne Gore (RTCG) i Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA.

Ksenija Jovićević – Korać zasnovala je na neodređeno radni odnos u Vrhovnom sudu Crne Gore 25. maja 2018. godine, na radno mjesto savjetnice, odlukom koju je potpisala tadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Nakon odlaska bivše sekretarke Sanje Borete, Medenica je na Boretino mjesto odmah postavila Jovićevićku, ne poštujući Zakon o drzavnim službenicima i namještenicima ( Sl.list RCG, br 2/2018, 34/2019 i 8/2021 ), koji u svom članu 10 jasno definise kako državni službenik, odnosno namještenik zasniva radni odnos – „na osnovu javnog oglašavanja“.

Rečeno nam je da je uzaludno bilo interesovanje zaposlenih iz Apelacionog, Upravnog i Višeg suda, koji su ispunjavali uslove za mjesto sekretara, da konkurišu nakon odlaska Borete jer konkurs nikada nije raspisan.

Sa druge strane Ksenija Jovicević je u više navrata i u službenim dokumentima i u medijima, javno izjavljivala da obavlja poslove Sekretara Vrhovnog suda.

U zvaničnom dokumentu „Godišnji raspored poslova u Vrhovnom sudu Crne Gore za 2019. godinu“ ( I Su br. 1/19-1 od 10.01.2019. god.) pored funkcije Sekretara suda stoji ime Ksenije Jovićević.

Takođe u zvaničnom dokumentu „Plan rada Vrhovnog suda Crne Gore za 2020. godinu“ od januara 2020. godine kao kontakt osobe, pored imena Ksenije Jovićević stoji titula „Sekretar Vrhovnog suda Crne Gore“.

Dokument u kojem se pominje da je Jovićević – Korać sekretar Vrhovnog suda Crne Gore

U javnom reagovanju iz oktobra 2020. godine Jovićevićka je ispravila pisanje DAN-a i izjavila „da ne obavlja funkciju savjetnika u Vrhovnom sudu već sekretara“, kao i da je sa predsjednicom Vrhovnog suda u profesionalnoj, a ne bilo kakvoj drugoj vezi“ – ni ona a ni član njene porodice.

Reagovanje Jovićević – Korać

Jedan od lidera DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost Milan Knežević je osporio zakonitost postavljanje Jovićevićke.

Međutim, u njenu odbranu se odmah stavila bivša predsjednica Vrhovnog suda i 24. aprila 2021. godine izjavila je da je „sekretarka Ksenija Jovićević zakonito izabrana za savjetnika u sudu na osnovu svih kvalifikacija koje posjeduje“ i da je „po javnom oglasu bila izabrana za savjetnika u Vrhovnom sudu, nakon određenog vremena je bila raspoređena da privremeno, a poslije toga i trajno obavlja poslove sekretara Vrhovnog suda Crna Gore”.

Međutim, bliža provjera činjenica ukazuje da je Vesna Medenica svjesno obmanula javnost i da sadašnje rukovodstvo Vrhovnog suda istrajava u zataškavanju nezakonitih radnji ranije predsjednice.

Zakon o državnim službenicima i namještenicima u članu 10 definiše kako državni službenik, odnosno namještenik zasniva radni odnos „na osnovu javnog oglašavanja“.

Portal RTCG je poslao pitanja Vrhovnom sudu tražeći da odgovori „na osnovu kojeg raspisanog konkursa od strane Uprave za kadrove na mjesto sekretara Vrhovnog suda je primljena gospođa Ksenija Jovićević“ i jeli možda postavljenje urađeno bez konkursa jer se znalo da Jovićevićka ne ispunjava uslove.

Novo rukovodstvo Vrhovnog suda pitano je i da li će postavljenje Jovićevićke biti preispitano.

Vrhovni sud je u svom odgovoru zapravo izbjegao da odgovori na pitanja o konkursu i kvalifikacijama i pozvao se na nalaz Upravne inspekcije koja je 13. aprila ove godine dostavila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom pregledu.

U njemu se navodi da je obustavljen inspekcijski nadzor po inicijativi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) jer je u slučaju „pravnog statusa sekretarke Vrhovnog suda konstatovano da nema nepravilnosti“.

Zapisnik je sačinio i potpisao upravni inspektor Marko Vučinić.

Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA kontaktirala je Vučinića, koji se pozvao na rupu u zakonu, zbog koje tvrdi nije mogao u Zapisniku da se izjasni da je imenovanje Jovićević – Korać nezakonito.

Vučinić tvrdi da Zakonom o sudovima nije propisano da se radno mjesto sekretara Vrhovnog suda popunjava na osnovu javnog konkursa/oglasa ali nije htio da se izjasni na odredbu Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji u članu 10 propisuje da se radni odnos zasniva „na osnovu javnog oglašavanja“, kao ni da odgovori da li je tražio od Vrhovnog suda dokaz o konkursu na koji se pozvala Vesna Medinica u svojoj izjavi iz aprila 2021.

Vučinić je dalje rekao da novim Pravilnikom iz 2021. godine Jovićevićka ispunjavala uslov od 5 godina radnog iskustva.

Međutim, ono što posebno ukazuje da je pozicija sekretarke Vrhovnog suda praktično namještana za Jovićević – Korać je izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji te institucije, u martu 2021. godine.

Neformalno je rečeno iz nekoliko izvora u Vrhovnom sudu da je upravo Jovićević – Korać pripremila i finalizovala novi Pravilnik od 11. marta 2021. u kome je jedino izbrisana stavka da sekretar Vrhovnog suda mora imati „tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja“, dok je sve drugo ostalo isto.

Novi i stari Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji

U novom Praviniku (lijevo) izbrisana stavka “tri godine na poslovima rukovođenja”

Na Linkedin profilu Jovićević – Korać ne može se pronaći podatak da je imala radno iskustvo na poslovima rukovođenja.

Linkedin profil

Izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Vrhovnog suda potpisala je tadašnja vršiteljka dužnosti predsjednice – Stanka Vučinić.

LUPA je kontaktirala Vučinićevu sa pitanjem zašto je izmijenjen Pravilnik i da li je to urađeno, kako bi Jovićević – Korać stekla uslov da dobije poziciju sekretara, međutim na to pitanje ona nije htjela odgovori.

„Za pitanja oko izmjene Pravilnika upućujem vas na Vrhovni sud”, kazala je kratko Vučinić.

Kasnije iste 2021. godine vršiteljka dužnosti Vrhovnog suda Vesna Vučković raspoređuje Jovićević – Korać zvanično na mjesto sekretara suda (SU III 147/21), opet bez konkursa, i to tek 5. novembra.

Tada se, shodno novom friziranom Pravilniku, moglo konstatovati da Jovićević – Korać ovaj put zadovoljava sve uslove ali opet nije bilo konkursa koji bi omogućio svima zainteresovanima da se prijave.

Tako ispada da je inspekcijski nalaz rađen samo za period od izmjene Pravilnika i postavljenja početkom novembra prošle godine što samo po sebi ukazuje na sumnju u postupanju nove V. D. predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković, koja sada sjedi u Sudskom savjetu zajedno sa tastom Ksenije Jovićević – Radojem Koraćem.

Interesantno je i to da je advokat nekadašnjeg tjelohranitelja Vesne Medenice, nedavno puštenog iz pritvora da se brani sa slobode – Darka Lalovića, upravo Bojan Korać, đever Ksenije Jovićević – Korać.

Ovakvim sumnjivim potezima bi trebao da se pozabavi i Specijalni državni tužilac – smatra Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (AKS), koja navodi da „ako postoje sumnje da se na jednoj od najviših pravosudnih adresa u zemlji događaju zloupotrebe takve vrste, šta onda treba očekivati u bilo kojoj drugoj instituciji ili organu u državi“.

Mrdović objašnjava da imajući u vidu težinu postojećih optužbi protiv nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Medenice onda ne treba biti iznenađen ako se ispostavi da je i unutar pravosudne isntitucije kojom je rukovodila događalo puno toga nezakonitog.

Na kraju Mrdović dodaje da bi to „bio novi poraz ukupnog pravosuđa u ovoj zemlji, koja se sa relevantnih međunarodnih adresa već godinama ocjenjuje kao duboko korumpirana i sa slabom vladavinom prava“.

Autori: Vl. O.-M. V.