Sa radnog sastanka u Budvi

Vrijeme u kojem se nalazimo zahtijeva hrabre tužioce i sudije, kao i građane kako bi u zajedničkoj borbi mogli da savladamo organizovani kriminal i korupciju koji su dio svake pore crnogorskog društva – zaključeno je na radnom sastanku „Zajedno protiv organizovanog kriminala i korupcije“, koji je održan prije dva dana u Budvi, u organizaciji Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA.

Iako je sastanak planiran i organizovan u cilju dijaloga predstavnika/ca institucija, medija i civilnog sektora, na žalost institucije su izostale, te su iskustva i mišljenja razmjenjivali novinari lokalnih i nacionalnih medija sa građanima i civilnim sektorom.

„Organizovani kriminal i korupcija se dešavaju svakoga dana gdje god se zagrebe“, smatra novinar „Vijesti“ iz Tivta Siniša Luković.

On dodaje da nakon 23 godine rada u medijima, ne vidi boljitak u društvu. Kroz borbu za demokratičnije društvo ga vodi i inat prema onima koji lični interes stavljaju ispred javnog.

„U Crnoj Gori je novinarski posao u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije težak i iscrpljujući posao. Vlast je kriminalizovana do kosti, a čestitih primjera zaposlenih u institucijama je veoma malo. Većina ili ne zna posao ili je dio organizovanog kriminala“ – zaključuje Luković.

Novinar dnevne novine DAN, Marko Vešović smatra da institucije često kriju informacije koje ukazuju na organizovani kriminal i korupciju, te postavljaju prepreke da se smanji funkcija Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

„Administracija se opredjeljuje na ignorisanje građana i medija i na taj način iscrpljuju i obeshrabruju one koji žele da se bave ovom tematikom. Plate funkcionera, posjedovanja broja nekretnina i ostale informacije koje ukazuju na njihovo bogaćenje i dalje ostaju nepoznate javnosti. Postoje razni oblici odugovlačenja i iscrpljivanja roka, te dolazimo u situacije kada smo nemoćni jer nema zakonske zaštite“, kaže Vešović.

Bivši službenik Uprave za nekretnine u Budvi, Božidar Delević smatra da je jedan od mehanizama institucija da ne odaju informacije i često proglašavanje nenadležnima u pojedinim slučajevima, te prebacivanje odgovornosti na drugu instituciju. Dodaje da je slab socijalni i ekonomski status građana i zaposlenih u adimnistraciji jedan od ključnih faktora zašto su podložni korupciji.

„Generalni problem u državi jeste što teško ko može da živi od svog rada. Ljude sa niskim primanjima je lako korumpirati. Ako su ljudi za svoj posao plaćeni kako treba i ako imaju dovoljno sredstava da pristojno žive onda se neće moći kupiti“, zaključuje on.

U razgovoru je takođe zaključeno da u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije nedostale solidarnost među novinarima i medijima. Saradnja postoji, ali kolegijalnost često izostane kada pojedinci zbog svog rada snose posljedice i kada im je bezbjednost ugrožena.

Izostaje efekat saradnje medija i građana u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije jer institucije ne reaguju na informacije koje su plasirane u javnosti. Odgovor institucija često bude u obimu koji njima odgovora.

Novinar lokalnog medija iz Bara, Radomir Petrić kaže da se divi kolegama i koleginicama koji novinarski posao obavljaju hrabro i čestito.

„Novinari treba da rade u javnom interesu ali na žalost javni interes ne prepoznaje važnost novinara i naše branše. O tome govori informacija da smo po primanjima na trećem mjestu, ali na ljestvici najlošije plaćenih“, smatra novinar portala Feral.

Manjinska akcionarka državne Elektroprivrede (EPCG), koja je podnijela na desetine krivičnih prijava protiv organizovanog kriminala i korupcije, Nataša Backović iz Nikšića tvrdi da je razočarana odnosom institucija prema ovoj važnoj temi.

Kriminal i korupcija dio svake pore društva

„Slušala sam u medijima i odazvala se pozivu tužilaštva da prijavim organizovani kriminal i korupciju. Podnijela sam nekoliko krivičnih prijava od 2008. godine protiv menadžera Elektorprivrede Crne Gore, kompanije u kojoj radim. Svi podaci koje sam koristila u prijavama su javni i dostupni ali su odgovori od institucija izostali“, tvrdi ona.

Dodaje da je za svoj građanski doprinos borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala stvorila sebi probleme na radnom mjestu, kao i probleme svojoj porodici, koja je napadnuta nakon četiri godine od početka njene borbe sa malverzacijama u EPCG.

„Ovo vrijeme zahtijeva hrabre tužioce i sudije, a ne one koji zastrašuju građane i koji ne smiju da vode postupke protiv kompanija u kojima su im zaposleni članovi porodice. Mehanizmi zaštite građana ne funkcionišu a institucije koje stoje na braniku prava i zakona ne brane građane“, izričita je Backović.

Pomenuti sastanak dio je aktivnosti projekta “Istraživačko novinarstvo – ključni element uspješne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, koji organizuje Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, uz podršku Resilience fonda Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Kamera i montaža: Rade Jocović