TUŽILAŠTVO GODINAMA NE DONOSI ODLUKU: Optužnica protiv bankara na čekanju do zastare

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) godinama ne podiže optužnicu protiv bankara NLB Montenegro banke, uprkos tome što je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru (ODT) utvrdilo da „postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“.

Krivična prijava protiv izvršnog direktora NLB Montenegro banke Dina Redžepagića i bankara Ivane Soldat, Marka Gajevića i dr. podnijeta još 2012. godine. Radi se o krivičnoj prijavi koju je u ODT Kotor podnijela Tivćanka Sanja Mijušković.

Ona je tvrdila da je prije desetak godina podigla dva kredita kod NLB Montenegro banke. Jedan od 150.000 i drugi od 39.000 eura. Iako je tvrdi redovno plaćala kredite, banka joj je oduzela založene nekretnine – plac od 636 kvadrata u Tivtu i porodični stan u Nikšiću, koje su procijenjene na nekoliko stotina hiljada eura.

Iz ODT Kotor su nakon nekoliko godina provjeravanja činjenica utvrdili da „postoji osnovana sumnja da je od zaposlenih u NLB Montenegro banci, učinjeno krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju iz člana 272 st.3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika, za koje je nadležno SDT“.

 

Spisi predmeta su dostavljeni SDT 7. oktobra 2015. godine na dalje postupanje. Međutim, SDT do danas nije donijelo naredbu za sprovođenje istrage ili optuđnog akta u tom predmetu, uz obrazloženje da neke stvari nijesu u potpunosti jasne i da nisu sve radnje preduzete za donošenje meritorne odluke.

Pravni sagovornici Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – Lupa smatraju da predstavnici SDT u ovom predmetu nisu adekvatno obavili službenu dužnost, uz problematično opravdanje.

Vrhovni državni tužilac (VDT) Ivica Stanković sa druge strane ne misli da su se u SDT ogriješili o zakon u ovom slučaju. Stanković je objasnio šta je do sada tužilaštvo uradilo.

„Prema izvještajima koji su Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljeni iz SDT i ODT u Kotoru, spisi predmeta formiranog po krivičnoj prijavi S. M… dostavljeni su 29. septembra 2015. godine Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je 16. oktobra 2015. godine spise vratilo ODT u Kotoru iz razloga što vještaku (koji je prethodno obavio vještačenje)  nije dostavljena potpuna dokumentacija od strane banke, kao i od  strane S. M.”, tvrdi VDT.

Dodaje da je u dopisu SDT navedeno da je neophodno izvršiti uvid u spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici  P. br. 699/13 i P. br. 2274/14, formirane po tužbi oštećene Mijušković protiv NLB Montenegro banke.

“Prema dostavljenom izvještaju, po dobijanju akta iz Specijalnog državnog tužilaštva, u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru saslušana je oštećena, koja je dostavila original uplatnice koje je posjedovala.

Vještaku su dostavljene uplatnice u originalu, kao i dokumentacija pribavljena od NLB Montenegro banke”, piše u odgovoru Stankovića.

Dodaje se da je postupajući po zahtjevu SDT, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru u decembru 2015. godine od NLB Montenegro banke zatražilo originalnu dokumentaciju.

“Iz Osnovnog suda u Podgorici zatraženi su spisi predmeta, a od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), zatraženi su konkretni spisi registracije banke. Osnovni sud u Podgorici obavijestio je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru da su traženi spisi predmeta dostavljeni Privrednom sudu Crne Gore i Višem sudu u Podgorici radi donošenja odluke po žalbi”, piše u odgovoru VDT.

Dodaje da je vjestak svoj nalaz i mišljenje Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru predao u junu 2016. godine.

“Nakon što su dobijeni Ugovori o kreditu od NLB Montenegro banke i Ugovori o kupoprodaji, formirani su spisi predmeta KT I 14/16 protiv pravnog lica i odgovornog lica u njemu. Po formiranju ovih spisa ponovo su traženi spisi predmeta Osnovnog suda u Podgorici P. br. 699/13, nakon čijeg dobijanja je 7. oktobra 2016. godine sačinjena službena zabilješka , a od  Osnovnog suda u Podgorici su ponovo zatraženi spisi P.br. 2277/14”, piše u odgovoru VDT.

Dodaje da je i Centru bezbjednosti (CB) Podgorica upućen zahtjev za prikupljanje obavještenja od odgovornog lica u pravnom licu, kao i dokumentacije po Ugovorima o kreditu i raskidu kredita.

“Ova obavještenja još nijesu dostavljena Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, s obzirom na to da je postupanje po ovom zahtjevu zatraženo preko NCB Interpola Slovenija. Predmet se, dakle, nalazi u radu Osnovnog državnog tužilastva u Kotoru.To znači da je Specijalno državno tužilaštvo u konkretnom predmetu postupilo na način što je dostavljene spise vratilo u nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, kako  bi se obezbjedila kompletna dokumentacija, neophodna za odlučivanje”, piše u odgovoru Stankovića. Dodaje da to, takođe, znači da SDT ne može da donese naredbu o sprovođenju istrage za predmet koji se nalazi u radu kod drugog tužilaštva.

Mijušković: Oštećeni građani nemaju zaštitu tužilaštva

Novinar “Lupe” 14. juna stupio je u kontakt sa direktorom NLB Montenegro banke Dinom Redžepagićem, koji je zatražio da mu se pitanja proslijede putem mejla, što je i učinjeno. Odgovori do objave teksta nisu stigli, iako je Redžepagić obećano da će ih PR služba banke pripremiti.

Redžepagić je sin sada pokojnog Husnije Redžepagića, nekadašnjeg istaknutog funkcionera Službe državne bezbjednosti (SDB) i utemeljivača i prvog direktora Policijske akademije u Danilovgradu.

Sanja Mijušković, sa druge strane, kaže da je njen slučaj do sada pokazao da oštećeni građani ne mogu da očekuju adekvatnu zaštitu od tužilačkih organa i da u ovom sistemu ima zaštićenih.

“Godinama se borim da istjeram istinu na čistac. Nezakonitim oduzimanjem moje imovine pokušali su da unište mene i moju porodicu. Iskreno se nadam da će pravda na kraju pobijediti, ako kojim slučajem ne dođe do zastare u ovom kao i u nekim drugim predmetima u kojim tužilaštvo postupa anemično i sporo iz ko zna kojih razloga”, rekla je Mijušković, koja pravdu pokušava da pronađe i na sudu.

Ivica Stanković  navodi da slučaj NLB Montenegro banke pokazuje da je u svakom predmetu neophodno prikupiti sve činjenice i podatke radi donošenja odluke.

“Napominjem da oštećeni građani za svako postupanje državnih tužilaca imaju zakonom predviđene institute u cilju zaštite svojih prava. Istovremeno ističem da je punomoćnik S. M. Tužilačkom savjetu dostavio pritužbe na rad Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru zbog postupanja u predmetima koji su po prijavama S. M. formirani 2009. i 2012.godine.

Za pritužbu koja se odnosi na krivičnu prijavu iz 2009. (za koju je donijeto rješenje o odbacivanju) utvrđeno je da je neosnovana.  O donijetoj odluci Komisije obaviješten je i punomoćnik  S.M. Pritužba na postupanje povodom krivične prijave iz 2012. godine, biće razmatrana na narednoj sjednici Komisije za razmatranje pritužbi”, saopštio je VDT. Dodao je da je prema izvještaju postupajućeg tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, oštećena Mijušković u svakom momentu bila upoznata sa svim preduzetim radnjama, vršila je uvid u spise predmeta, dostavljeni su joj i nalazi vještaka.

Stanković je istakao da je od Komisije za razmatranje pritužbi Tuzilačkog savjeta zatražio  detaljan izvještaj u odnosu na ovaj predmet.

“Kao što je prethodno navedeno Komisija će pritužbu koja se odnosi na krivičnu prijavu iz 2012. godine razmatrati na prvoj narednoj sjednici. Odluka o daljem postupanju biće donijeta nakon dostavljanja Izvještaja Komisije”, rekao je Stanković.

Kovačević: Zastara nakon 10 godina

Cetinjski advokat Aleksandar Kovačević kazao je da je kazna za krivično djelo „zloupotreba položaja u privrednom poslovanju” od dvije do deset godina zatvora.

“Takva djela zastaruju 10 godina od dana izvršenja krivičnog djela. Ukoliko je u međuvremenu preduzeta neka procesna radnja u cilju otkrivanja i gonjenja učinioca krivičnog djela, kao što je u ovom slučaju to učinjeno 2012. godine, rok počinje da teče od pokretanja te procesne radnje. Problem u krivičnim, za razliku od parničnih predmeta je u tome što suđenje mora biti okončano u tom predviđenom roku, kako ne bi nastupila zastara. Presudu treba da donese prvo prvostepeni, pa da je potvrdi drugostepeni sud. Sve to iziskuje vrijeme, koje je limitirano i sporost može polako da vodi u eventualnu zastaru krivičnog gonjenja“, rekao je Kovačević.

Autori: Vladimir Otašević i Stanko Radulović